Otok Cres je mnoge do sada osvojio svojim prirodnim bogatstvima. Jedno od njih je Vransko jezero, poznato po iznimnoj čistoći vode u koju se pogledom može "zaviriti" i do 24 m dubine te po narodnim predajama o vilama koje nastanjuju okolne spilje. Otok Cres je i jedno od posljednjih staništa bjeloglavog supa, ugrožene životinjske vrste o kojoj se posebno brine eko-centar Caput Insulae u Belom. Zaljubljenici u botaniku otok Cres doživljavaju kao "obećani otok" jer mogu pronaći mnogobrojne endemske vrste, a raznoliki klimatski uvjeti utjecali su na bujni razvoj vegetacije.

Prirodne ljepote nisu jedino što nudi otok Cres. Njegova iznimna kulturna baština osvaja na prvi pogled. Legenda o nastanku otoka pripovjeda da je stvoren od Apsirtovih udova koje je u more pobacala njegova sestra Medeja u borbi za zlatno runo. Arheološka istraživanja ne idu tako daleko u prošlost, ali ustvrđuju da je otok Cres veoma rano bio naseljen, još u neolitiku.

Otok Cres posjetitelje će zadiviti arhitekturom drevnih gradića smještenih na vrhovima litica koji podsjećaju na bajkovite osamljene zamke. Beli i Lubenice pravi su primjeri takve gradnje koja odiše atmosferom prošlih vremena. Kao i ostatak Kvarnera, otok Cres je bio jedna od kolijevki pismenosti na hrvatskom jeziku pa jedan od najstarijih kamenih ulomaka potječe iz Valuna, a tamo je i zanimljivi Glagoljski lapidarij, gdje su izložene kopije najstarijih natpisa na ovom drevnom pismu.

Otok Cres bi slobodno mogao nositi i naziv Otok glazbe budući da se na njemu održavaju čak tri prestižna glazbena događanja. Lubeničke večeri spajaju pomalo tajnovit prostor star 4000 godina s odjecima klasične glazbe, Osorske glazbene večeri na otok Cres dovode melodije hrvatskih i inozemnih klasičnih glazbenika, a etno i jazz glazba opustit će publiku u Belom.